петак, 9. септембар 2011.

Šta treba da znate prije sljedećeg šopinga?


Fast fashion je naziv za modne kuće koje koriste tajnu poznatih lanaca brze hrane: ukusno, jeftino i brzo. I dok o ukusima ne vrijedi raspravljati razlika u cijeni je više nego očigledna jer se umjesto jedne skupe italijanske bluze može imati njih 15 i tako “sitnim zalogajima”nahraniti želja za “dobrim” izgledom. Otkrijte šta ovdje ne valja i šta vi možete da uradite po tom pitanju.
Da li ste se već zapitali kako je moguće da ta slatka majica košta manje od 5 eura? Sigurno znate da je za formiranje niske cijene proizvoda potrebna jeftina radna snaga, možda ne znate da je ta radna snaga često dječija, a vjerovatno još uvijek niste stigli da razmišljate o tome koliko ovakva proizvodnja zagađuje životnu sredinu, tiho i sigurno. Engleske dnevne novine “The Guardian” odavno najavljuju kraj ovakve mode u Velikoj Britaniji i objašnjavaju koja je njena kolateralna šteta. Navode se podaci Odjeljenja za životnu sredinu, hranu i ruralna pitanja (Department for Environment, Food and Rural Affairs – Defra) koje je analiziralo karbonski otisak različitih jeftinih tekstilnih materijala i došlo do podatka da “brza moda” proizvodi godišnje preko 3 miliona emisija CO2.
Kakvu odjeću nosimo?
Najveći broj majica koje se prodaju po cijeni od 5 eura napravljen je od pamuka i poliestera koji spadaju u najjeftinije tkanine. Ušteda na kvalitetu osnovnih sirovina je već dovoljna da puno snizi cijenu krajnjeg proizvoda ali, kako nikad nije dosta, cijena se dodatno snižava korišćenjem jeftine radne snage i grubim završnim radovima (zbog čega pucaju rajsferšlusi i otpadaju dugmad nakon prvog pranja).
U cijelom procesu proizvodnje brze mode puno je nepravilnosti i nepravdi koje je teško i zamisliti. Nepravda se, prije svega, odnosi na siromašni svijet koji mora da radi da bi preživjeo. Pamuk se uzgaja uz pomoć pesticida koji izazivaju tumore, nehumani su uslovi njegovog sakupljanja i često u ovim fabrikama ne postoje adekvatne kontrole, što ima negativan efekat na zdravlje radnika. U Aziji je sve više samoubistava zbog nehumanih uslova. U Turskoj je više od 5,000 radnika oboljelo od silikoze izazvane jednom vrstom šmirglanja džinsa koje se koristi da bi on dobio poseban isprani izgled poznat pod engleskim nazivom “stone washed”. 46 ljudi je umrlo od posljedica ove bolesti dok hiljade njih nikada više neće moći da radi iako nemaju više od 20 godina. Nekoliko kompanija se obavezalo da isključi ovu tehniku iz svoje proizvodnje.
Šta vi možete da uradite?
Kupujte pametno, zatim, postanite spretni i reciklirajte vašu garderobu. Evo i kako:
  •  I najosnovnije veštone šivenja će vam pomoći da osvježite vašu garderobu. Dovoljno je par časova šivenja i malo vježbe na dječijoj odjeći da biste znali kako da zamjenite rajsferšlus i doradite odjelo da bi vam bolje stajalo.
  • Ako spadate u žene kojima šivenje nikako ne ide od ruke  za veće promjene. To će ipak koštati manje od novog odjela.
  •  Budite maštoviti i uljepšajte bluzu ponekom šljokicom, perlom ili čipkom. Odličan efekat ima i mjenjanje dugmića na džemperu, sakou ili kaputu.
  •  Ne morate baš odmah da bacite ono što vam izgleda staro ili vam je dosadilo. Pokušajte prvo da nešto uradite sa tim ili ga dajte nekome kome će da bude od koristi.
  •  Kaiševi, ogrlice, slojevi, marame imaju odličan efekat.


Нема коментара:

Постави коментар